Za nekoliko dana ističe sporazum koji je činio svijet sigurnijim mjestom, čekaju se potezi Trumpa i Putina

Novi START sporazum trebao bi isteći 5. februara. Bez njega, ne bi bilo ograničenja za nuklearne arsenale dugog dometa prvi put otkako su tadašnji amerčki predsjednik Richard Nixon i sovjetski lider Leonid Brežnjev potpisali dva historijska sporazuma 1972. godine tokom prvog putovanja američkog predsjednika u Moskvu.

"Ako istekne, istekne"

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da se dvije strane drže postojećih ograničenja za projektile i bojeve glave još godinu dana kako bi dobile na vremenu da razrade šta slijedi, ali američki predsjednik Donald Trump još nije formalno odgovorio.

Trump je ovog mjeseca rekao da "ako istekne, istekne" i da sporazum treba zamijeniti boljim, prenosi Reuters.

Neki američki političari tvrde da bi Trump trebao odbiti Putinovu ponudu, oslobađajući Washington da proširi svoj arsenal kako bi se suprotstavio brzom nuklearnom gomilanju treće sile: Kine.

Trump kaže da želi nastaviti "denuklearizaciju" i s Rusijom i s Kinom. Ali Peking kaže da je nerazumno očekivati ​​da će se pridružiti pregovorima o razoružanju s dvije zemlje koje su ugovore o ograničenju naoružanja vidjele kao način sprječavanja ili smrtonosnog nesporazuma ili ekonomski pogubne utrke u naoružanju.

Ugovori ne samo da postavljaju brojčana ograničenja za projektile i bojeve glave, već također zahtijevaju od strana da dijele informacije - ključni kanal za "pokušaj da se shvati odakle dolazi druga strana i koje su njene brige i pokretači", rekla je Darja Dolzikova u trustu RUSI u Londonu.

Bez novog ugovora, svaka strana bi bila prisiljena djelovati prema najgorim pretpostavkama o oružju koje druga proizvodi, testira i raspoređuje, rekao je Nikolaj Sokov, bivši sovjetski i ruski pregovarač o naoružanju.

Ugovori više puta zamijenjeni i ažurirani

"To je samoodrživ proces. I naravno, ako imate nereguliranu utrku u naoružanju, stvari će postati prilično destabilizirajuće", rekao je.

Od pada Sovjetskog Saveza, Rusija i Sjedinjene Američke Države su više puta zamijenile i ažurirale ugovore iz doba Hladnog rata koji su ograničavali takozvano strateško oružje koje usmjeravaju na međusobne gradove i baze.

Najnoviji, "Novi START", potpisali su 2010. godine američki predsjednik Barack Obama i Dmitrij Medvedev, Putinov saveznik koji je tada četiri godine bio ruski predsjednik.

Njime se ograničava broj raspoređenih strateških bojevih glava na 1.550 sa svake strane, s ne više od 700 sistema za njihovu isporuku s kopna, mora ili zraka, interkontinentalnim balističkim raketama, raketama lansiranim s podmornica ili teškim bombarderom.

Zamjena novim ugovorom ne bi bila jednostavan zadatak. Rusija je razvila nove sisteme sposobne za nuklearno oružje - krstareću raketu Burevestnik, hipersonični Orešnik i torpedo Posejdon - koji ne spadaju u okvir Novog START-a. A Trump je najavio planove za svemirski raketni odbrambeni sistem "Zlatna kupola", koji Moskva vidi kao pokušaj promjene strateške ravnoteže.

Raste kineska moć

U međuvremenu, kineski arsenal raste, nekontrolisan sporazumima između Washingtona i Moskve. Peking sada ima procijenjenih 600 bojevih glava, a Pentagon procjenjuje da će ih imati više od 1.000 do 2030. godine.

Dvostranačka kongresna komisija je 2023. godine izjavila da se Sjedinjene Države sada suočavaju s "egzistencijalnim izazovom" ne od jednog, već od dva nuklearna konkurenta, te da moraju biti spremne za istovremene ratove s Rusijom i Kinom.

Njene preporuke uključivale su pripremu za izvlačenje iz skladišta nekih ili svih strateških nuklearnih bojevih glava uklonjenih u okviru Novog START-a i čuvanih u rezervnim zalihama.

To bi moglo uključivati ​​vraćanje bojevih glava uklonjenih s interkontinentalnih balističkih raketa Minuteman III i Trident D5 raketa ispaljenih s podmornica, te vraćanje u nuklearne uloge oko 30 strateških bombardera B-52 prenamijenjenih za konvencionalne misije.

"Bojeve glave su tu. Rakete su tu. Ne kupujete ništa novo", rekao je bivši visoki američki zvaničnik uključen u politiku nuklearnog oružja koji je želio ostati anoniman.

Kingston Reif, bivši zvaničnik Pentagona, sada u istraživačkoj organizaciji RAND, rekao je na nedavno da bi Sjedinjene Države u krajnjem slučaju mogle "otprilike udvostručiti" broj raspoređenih bojevih glava u odnosu na limit iz "Novog START-a", dok bi Rusija bila u poziciji da doda oko 800. Obje strane bi trebale barem dobar dio godine da naprave značajne promjene, rekao je.

Putinova ponuda

U političkim krugovima u Sjedinjenim Državama, mišljenja su podijeljena o tome da li bi Trump trebao pristati na Putinovu ponudu da postojeća ograničenja ostanu na snazi ​​godinu dana.

Trump bi trebao poduzeti korake "kako bi smanjio rizik od rasipničke utrke u nuklearnom naoružanju i smanjio rizik od katastrofalnog pogrešnog tumačenja (namjere druge strane) koje bi moglo izmaći kontroli tokom krize", rekao je Paul Dean, bivši zvaničnik za kontrolu naoružanja, sada u Inicijativi za nuklearne prijetnje, zagovaračkoj grupi.

Zagovornici kontrole naoružanja ističu da se Sjedinjene Države već suočavaju s ogromnim troškovima programa modernizacije nuklearnih snaga - uključujući novu podmornicu, bombarder i interkontinentalne balističke rakete - koji trpi ozbiljna kašnjenja i ogromna prekoračenja troškova.

Nestranački Kongresni ured za budžet procjenjuje da će modernizacija, održavanje i upravljanje nuklearnim snagama koštati američke poreske obveznike gotovo 1 bilion dolara između 2025. i 2034. godine.

"Ako SAD premaše ograničenja Novog START-a postavljanjem bojevih glava, Rusija će učiniti isto, a Kina će to iskoristiti kao još jedan izgovor za izgradnju svog nuklearnog arsenala", rekao je za Reuters demokratski senator Ed Markey, vodeći zagovornik kontrole naoružanja.

"U konačnici, Trump će započeti novu utrku u naoružanju koja nam nije potrebna, niti možemo pobijediti. Više oružja neće učiniti upotrebu sigurnijom."

S druge strane debate, stručnjaci i bivši zvaničnici kažu da SAD ne bi trebale vjerovati Putinu, napominjući da je on zaustavio međusobne inspekcije u okviru "Novog START-a" 2023. godine zbog američke podrške Ukrajini u njenom ratu s Rusijom.

SAD se suočavaju sa dvostrukom prijetnjom

Franklin Miller, član dvostranačke kongresne komisije, rekao je da prijetnje Rusije i Kine zahtijevaju povećanje raspoređenih američkih strateških nuklearnih bojevih glava.

"Sada moramo biti u stanju da istovremeno odvratimo Rusiju i Kinu", rekao je Miller. "Sila na koju je sporazum ograničio SAD 2010. godine nije dovoljna da se zajedno suočimo s Rusijom i Kinom".

Potrebe SAD-a za oružjem trebale bi se povećati, iako "ne radikalno, ne monumentalno", rekao je, u procesu koji bi vjerovatno trajao nekoliko godina.

Upitan o Trumpovim namjerama, zvaničnik Bijele kuće je rekao: "Predsjednik će odlučiti o putu naprijed u kontroli nuklearnog naoružanja, što će razjasniti u svom vremenskom okviru".

Medvedev, bivši ruski predsjednik koji je potpisao "Novi START", rekao je za list Kommersant da je Trump nepredvidiv.

"Rusija je spremna na svaki razvoj događaja. Nove prijetnje našoj sigurnosti bit će brzo i odlučno suprotstavljene", rekao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad